OZONSKI SLOJ

ŠTO JE OZON?

Kako bismo shvatili važnost ozonskog sloja, moramo prvo naučiti što je to ozon.

Ozon je molekula iz obitelji kisika. Najprije valja znati da se molekule sastoje od atoma, svojih najmanjih jedinica. Različite kombinacije atoma formiraju različite molekule. To je princip vrlo sličan kuhanju ručka – isti sastojci mogu tvoriti različita jela. Primjerice, atome kisika možemo pronaći u vodi, ali i u zraku i tlu.

Kada ovo shvatimo, sve je lakše. Molekula kisika i ozona razlikuju se u broju atoma kisika od kojih se sastoje. Molekula kisika se sastoji od dva atoma kisika (O2), a molekula ozona od tri atoma kisika (O3).

Ozon se uglavnom nalazi u dijelu atmosfere koja se zove stratosfera te je tamo koristan. Manja količina ozona nalazi se u prizemnim slojevima atmosfere, tzv. prizemni ili troposferski ozon i njegova prisutnost na tlu štetna je za zdravlje.

On je posljedica emisija ispušnih plinova motornih vozila te je sastojak fotokemijskog smoga.

Što je ozonski sloj?

Ozonski sloj je nevidljiv sloj koji poput štita obavija Zemlju i štiti nas od štetnog UV zračenja. Sastoji se od molekula ozona (kao što je naš Ozonko) koje zajedno tvore štit koji blokira većinu štetnog Sunčeva zračenja. Ozonski sloj nalazi se visoko na nebu, između 10 i 50 kilometara iznad nas u dijelu atmosfere koji nazivamo stratosferom te je ključan za održanje života na Zemlji. U stratosferi se događaju prirodne reakcije stvaranja i razgradnje ozona koje održavaju stalnu količinu ozona u stratosferi.

Ozonski sloj vrlo je osjetljiv i njegova ukupna količina  je vrlo mala. Zamislite! Od 1 milijuna molekula zraka, manje od 10 molekule su ozona. To nam pokazuje koliko je ozon zapravo dragocjen. Tih nekoliko molekula ključno je za održavanje života na Zemlji. Ako se ozonski sloj uništi, više nas ne može čuvati od štetnog UV zračenja. Možemo ga zamisliti kao nevidljivi suncobran koji štiti Zemlju od štetnog Sunčeva zračenja.

Kako nastaje ozon?

Proces nastajanja ozona nazivamo fotolizom i on se u stratosferi odvija stalno. Proces izgleda ovako: kada je molekula kisika (O2) izložena Sunčevu zračenju, dva atoma kisika koji tvore molekulu razdvajaju se. Ako se jedan od ta dva atoma priključi već postojećoj molekuli od dva atoma kisika, nastaje molekula sastavljena od tri atoma kisika (1+2=3) – ozon (O3)!

To je samoodržavajući proces u kojemu se formiranje molekula ozona i razgradnja molekula kisika događa stalno te se tako održava prirodna ravnoteža. Priroda se pobrinula za to da zaštiti Zemlju od Sunčeva zračenja. Čudesno, zar ne?

Što se događa s ozonskim slojem?

Ozonski sloj prirodno se razgrađuje uz pomoć Sunčeva zračenja. Također postoje tvari koje oštećuju ozonski sloj (TOOS), a proizvod su ljudskih aktivnosti su:

  • Freoni (CFC), tvari koje u različitim oblicima sadrže kemijske elemente klor, fluor i ugljik. Freoni su se koristili u hladnjacima, ledenicama, klima-uređajima, sredstvima za odmašćivanje i sličnim proizvodima.
  • Haloni, koji su se najčešće koristili u aparatima za gašenje požara.
  • Metilbromid, koji se koristi u poljoprivredi za dezinfekciju tla.
  • Otapala.

Kada se ispuste u atmosferu, TOOS se lagano podižu uvis i kada dođu u kontakt s ozonskim slojem, razgrađuju ga. Kako se to događa? Molekule TOOS-a lagano se „penju“ i kada dođu na određenu visinu u atmosferi pogođene su Sunčevim UV zračenjem koje ih razgrađuje. Iz TOOS-a se tada izdvajaju molekule klora i broma koje dolaze u direktan kontakt s molekulama ozona. Jedna molekula klora može provesti više od sto godina u atmosferi uništavajući ozon!

Većina TOOS-a potpuno je neškodljiva na površini Zemlje. Dapače, njihova je upotreba povezana s uređajima od velikog značaja za suvremeni život, kao što su aparati za gašenje požara ili klima-uređaji. Međutim, jednom kada se te tvari ispuste u atmosferu, postaju opasne za ozonski sloj i uništavaju ga, a mi ih u tome ne možemo spriječiti.

Što su "ozonske rupe"?

Količina ozona iznad neke točke na Zemljinoj površini mjeri se Dobsonovim jedinicama (DJ) i obično iznosi 260 DJ u tropskim krajevima, a nešto više u drugim područjima. “Ozonska rupa” definirana je kao područje u stratosferi u kojemu je količina ozona manja od 220 DJ. Danas se “ozonska rupa” nalazi iznad Antarktike, na Južnom polu, i formira se svakog proljeća.

Znanstvenici su 1985. godine otkrili golem gubitak ozona iznad Antartike, što su nazvali „ozonskom rupom“. To znači da je količina ozona bila manja od 220 DJ, a u kasnom rujnu pala je ispod 100 DJ. Satelitske snimke kasnije su potvrdile to otkriće koje je šokiralo javnost, nakon čega je 1987. godine donesen Montrealski protokol o korištenju tvari koje oštećuju ozonski sloj.

Ozonski sloj nad Antarktikom se malo pomalo smanjuje otkako je prvi put primijećen gubitak ozona, predviđen još 1970-ih godina. “Ozonska rupa” je 2006. godine bila veća nego ikada –bila je površine afričkog kontinenta. Tome pogoduju iznimno niske temperatureu stratosferi zbog čega su hladna područja na Zemlji prva u opasnosti od posljedica uništenja ozona. Također “ozonska rupa” formira se i iznad Sjevernog pola. Ozonski sloj nad Sjevernim polom tijekom arktičkog proljeća stanji se i do 30%. Usto, ozonski sloj postaje sve tanji i u mnogim drugim područjima svijeta. Razgradnja ozonskog sloja nad Europom varira od 5 do 30%.

UV ZRAKE

Što su UV zrake?

Da bismo objasnili što su to UV zrake, prvo moramo shvatiti značenje elektromagnetskog spektra. To je prikaz različitog zračenja, ovisno o energiji koju svako zračenje prenosi. Zračenje se mjeri u nanometrima i što je ono veće valne duljine, manja je radijacija i samim time manja je opasnost za našu kožu.

UV (ultraljubičasto) zračenje je dio spektra elektromagnetskog zračenja s valnim duljinama manjim od onih koje ima vidljiva svjetlost. Ono se dijeli na:

  • UVA zračenje (400-315nm) ili dugovalno
  • UVB zračenje (315-280 nm) ili srednjevalno i
  • UVC zračenje (manje od 280 nm) ili kratkovalno.

Vidljivi spektar je onaj koji je vidljiv golim okom u obliku boja–on je vrlo malen i kreće se od ljubičaste do crvene boje. Iz tog razloga zrake smještene na lijevom kraju spektra nazivaju se ultraljubičastima, a one na desnom kraju infracrvenima.

U spektru Sunčeva zračenja, UVC zrake ne prodiru do površine Zemlje pa tako ni do naše kože. UVA i UVB zrake prodiru kroz vanjski sloj kože pa dugotrajno izlaganje suncu izaziva oštećenja – opekline. Zaključak je: UV zračenje je zračenje koje emitira Sunce, ne možemo ga vidjeti golim okom, ali osjećamo ga na svojoj koži. Sunčeva nam je svjetlost potrebna, o njoj ovisi proizvodnja vitamina D u našem organizmu. Potrebna je i biljkama i životinjama za život i razmnožavanje. No ipak, povećane doze UV zraka mogu uvelike naštetiti cjelokupnom životu na Zemlji.

uv-zrake-img

Koje su opasnosti za život na Zemlji?

Dugotrajno izlaganje UV zračenju štetno je za ljude, životinje i biljke. Kada je ozonski sloj tanji nego što bi prirodno trebao biti, UV zračenje lakše prodire do Zemlje i utječe na život na njoj. UV zračenje je jače ljeti zato što je sunce visoko na nebu. Ljeti je put koji UV zrake moraju prijeći puno kraći pa ih se manje apsorbira u atmosferi i zbog toga su opasnije za nas.

Kod životinja, najugroženiji su vodozemci kod kojih pojačano izlaganje UV zračenju izaziva opekline, a dugotrajno i rak kože. Većinu životinja krzno štiti od prekomjernog izlaganja štetnim zrakama, ali svejedno može naštetiti njihovim šapama i njuškama. Posebno su osjetljive vodene životinje i biljke, naročito planktoni koji žive blizu površini vode. Njima se hrane ribe i veći sisavci, a njihovim nestajanjem omogućava se prodiranje UV zračenja u dublje slojeve vode.

Kako se možemo zaštiti?

Sada smo naučili što je to UV zračenje i koliko je ono opasno. Uzevši u obzir činjenicu da je ozonski sloj oštećen i da je „Zemljin suncobran” sve tanji, znamo da je nužno da se svi uključimo u zaštitu ozonskog sloja, ali i da se zaštitimo od štetnog Sunčevog zračenja. UV zrake do nas mogu doprijeti i kada je vani oblačno. Zbog toga se moramo štititi od njih čak i za oblačnih dana. Sjena drveća ne blokira 100% UV zraka, nego tek 60%. No to je svejedno jednostavan i odličan način zaštite od UV zračenja.

Pratimo UV indeks!

UV indeks (UVI) međunarodna je inicijativa koju je pokrenula Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization – WHO) koja potiče stalno izvještavanje o novostima i količini UV zračenja na lokalnoj razini. Tako novine u mnogim zemljama objavljuju UV prognozu u formatu grafikona. Dakle, UV indeks (UVI) može se definirati kao jednostavna mjera razine UV zračenja na površini Zemlje. Što je njegova vrijednost viša, to je veći potencijal oštećenja kože i očiju i potrebno je manje vremena za izazivanje oštećenja.

UV index 1 i 2 – Niska opasnost od UV zračenja

uv-12

  • Većina ljudi može biti izložena suncu i više od sat vremena bez dobivanja opeklina.
  • Za zaštitu očiju preporučuje se korištenje sunčanih naočala.
  • Za ljude koji imaju izrazito osjetljivu kožu i novorođenčad preporučuje se korištenje zaštitne kreme i sunčanih naočala ako je nužan boravak na suncu sredinom dana.
  • Posebno oprezni moraju biti skijaši, planinari i jedriličari radi zračenja koje se odbija od snijega i površine mora.

UV index 3, 4 i 5 – Umjerena opasnost od UV zračenja

uv345

  • Za zaštitu se preporučuje  nošenje šešira sa širokim obodom i sunčanih naočala te korištenje zaštitnih krema.
  • Ljudi osjetljive kože, osim tih mjera, trebali bi nositi i odjeću dugih rukava jer mogu dobiti opekline već nakon 20 minuta izlaganja suncu.
  • Preporučuje  se promatrati  vlastitu sjenu – što je ona kraća, to je opasnost od UV zračenja veća.

UV index 6 i 7 – Visoka opasnost od UV zračenja

uv67

  • Za zaštitu se preporučuje  nošenje šešira sa širokim obodom, sunčanih naočala, odjeće dugih rukava te korištenje zaštitnih krema.
  • Opekline se može dobiti za manje od 20 minuta, pogotovo ljudi s osjetljivom kožom i mala djeca.
  • Nije preporučljivo izlaganje suncu između 10 i 16 sati.
  • Potrebno je zaštititi nos, uši i usnice.

UV index 8, 9 i 10 – Vrlo visoka opasnost od UV zračenja

uv8910

  • Za zaštitu se preporučuje nošenje šešira sa širokim obodom, sunčanih naočala, odjeće dugih rukava te korištenje zaštitnih krema.
  • Potrebno je maksimalno ograničiti boravak na suncu između 10 i 16 sati.
  • Djeca mogu dobiti opekline za manje od 10 minuta.
  • UV zračenje može prodrijeti kroz odjeću od rijetkog tkanja i naštetiti koži.

UV index 11+ – Ekstremna opasnost od UV zračenja!

uv11

  • U periodu između 10 i 16 sati preporučuje se boravak u zatvorenom prostoru.
  • Ako je izlazak neizbježan, potrebno je nositi šešir sa širokim obodom, sunčane naočale i odjeću dugih rukava od gustog tkanja, koristiti zaštitne kreme i izbjegavati boravak na izravnom suncu.
  • Djeca mogu dobiti opekline za manje od 5 minuta.

Izbjegavajte sunce između 10 i 16 sati

Između 10 i 16 sati nije preporučljivo boraviti na suncu, pogotovo ne bez zaštite. Sklonite se u hlad drveća ili suncobrana ili boravite u zatvorenom prostoru. Kad  ne možete izbjeći boravak na otvorenom, obratite pozornost na  svoju sjenu – ako sjene nema ili je vrlo kratka, znači da je opasnost od UV zračenja velika.

Upotrebljavajte kremu za sunčanje

Zaštitite svoju kožu kvalitetnom kremom za zaštitu od sunca, minimalnog faktora 15. Krema treba biti nanesena 30 minuta prije izlaganja suncu te nakon toga ponovno svaka 2 do 3 sata. Međutim, bez obzira na kremu, ne  zaboravite slijediti ostale preporuke. Mazanje kremom navika je koju bi trebalo uvrstiti u svakodnevni život, poput pranja zuba.

Izbjegavajte tamnjenje

Pridržavajte se zdravog životnog stila i prihvatite tamnjenje kao prirodnu reakciju kože na štetno Sunčevo zračenje. Pigmentacija je njegova štetna posljedica. Sada smo naučili da dugotrajno izlaganje suncu može dovesti do raka kože i stoga izbjegavajte dugotrajna izlaganja suncu te odlaske u solarije!

Pokrijte svoju kožu

Nastojite prekriti svoju kožu koliko god je to moguće kako biste spriječili mogućnost da UV zrake uopće dopru do nje. Dugi rukavi, duge hlače ili suknje i zatvorena obuća uvijek su preporučljivi kada ste dugo izloženi suncu.

Nosite pokrivalo za glavu

Osobito je važno nositi pokrivalo za glavu kako biste zaštitili najvažnije dijelove svoga tijela koji su najizloženiji suncu – lice, oči, stražnji dio vrata, uši… Najpogodniji je šešir sa širokim obodom. Osim njega, kada god možete, nosite sunčane naočale.

Promatrajte svoje tijelo

Vaše tijelo na razne vam načine poručuje da nešto nije u redu. Ako vaše tijelo na nekim dijelovima pocrveni, to je znak da hitno treba potražiti hlad i prekinuti izlaganje suncu.

Osim toga, potrebno je ponekad pregledati cijelo tijelo i utvrditi eventualne promjene na koži – poput madeža ili bilo kakvih drugih pojava kojih prije nije bilo. Ako je došlo do neke promjene, potrebno je o tome obavijestiti roditelje i jedanput godišnje posjetiti liječnika dermatologa zbog detaljnog pregleda.

ŠTO MOŽEMO UČINITI

ŠTO MOŽEMO UČINITI NA GLOBALNOJ RAZINI?

Još 1987. godine mnoge zemlje potpisale su međunarodni sporazum pod nazivom Montrealski protokol. Tim sporazumom utvrđene su mjere i rokovi za smanjenje i konačno ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj (TOOS). Danas Montrealski protokol broji 197 zemalja članica koje se u dogovorenim vremenskim rokovima obvezuju ukinuti uporabu određenih tvari koje oštećuju ozonski sloj. Rokovi su različiti za razvijene zemlje i zemlje u razvoju, radi mogućnosti prilagodbe njihovih gospodarstava i načina života. Montrealski protokol je najuspješniji međunarodni sporazum u zaštiti okoliša.

Znanstvenici procjenjuju da bi bez provedbe Montrealskog protokola do 2050. godine oštećenje ozonskog sloja obuhvatilo oko 50% površine srednjih širina sjeverne polutke i oko 70% srednjih širina južne polutke. Posljedice za život na Zemlji bile bi katastrofalne! Procjenjuje se da će se u narednih nekoliko godina razgradnja ozonskog sloja nastaviti i dosegnuti svoj vrhunac, a potom će započeti oporavak koji bi do 2050. trebao biti potpun ako se bude poštovao Montrealski protokol.

Republika Hrvatska zabranila je uvoz štetnih freona (CFC). Međutim ispuštanje freona moguće je pri servisiranju postojećih rashladnih i klima uređaja, ali naglasak je na njihovoj zamjeni novima, koji ne sadrže freone.

Važno je shvatiti da su akcije koje poduzimamo danas ključne za život na Zemlji u budućnosti. Bez obzira na to što nam se ova nastojanja možda čine kao beskonačno putovanje, svaka akcija može malo produljiti život našem planetu.

ŠTO MOŽE UČINITI SVATKO OD NAS?

Osim što većina zemalja svijeta poduzima znatne napore za očuvanje ozonskog sloja, važno je da se svaki pojedinac uključi u tu zaštitu svojim osobnim djelovanjem. Što svatko od nas može učiniti kako bi zaštitio ozonski sloj?

  • Kupujte proizvode koji ne sadrže tvari koje oštećuju ozonski sloj i upozorite obitelj i prijatelje da čine isto. Te proizvode lako je prepoznati – na njihovoj etiketi naznačeno je da ne oštećuju ozonski sloj.
  • Budite oprezni s raznim aparatima. Ako je vašem klima uređaju potrebna zamjena ili popravak, upozorite obitelj i prijatelje da pripaze pri rukovanju njime kako se štetne tvari ne bi ispustile u atmosferu. Najbolje je prepustiti to ovlaštenim tvrtkama kojima je dopuštenje za rad izdalo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. Ako posjedujete uređaje koji se ne mogu popraviti, potrebno je odložiti ih na za to namijenjena odlagališta gdje će biti zbrinuti na odgovarajući način.
  • Širite znanje. Možete biti prenositelj poruke našeg Ozonka. Mnogi vaši prijatelji, poznanici, obitelj, razred i učitelji nisu svjesni opasnosti koja prijeti od uništavanja ozonskog sloja niti načina na koji ga možemo zaštititi. Kada su neki od njih bili mladi, taj problem još nije ni postojao. Zato iskoristite svaki trenutak za prenošenje ove važne poruke.

testirajte svoje znanje

igra "Tko Zna?"

dobro došli u igru "tko zna?"!

"Tko zna?" je igra u kojoj možeš testirati svoje znanje pitanjima koja
pokrivaju teme koje ti je Ozi pokazao na svojoj internetskoj stranici. Zabavit
ćeš se i otkriti koliko si naučio!

klikni ovdje za početak

Novosti

08.09.2016

pripremili SMO BOJANKU za Vaše najmlađe

bojanka KLIKNITE ZA PREUZIMANJE BOJANKE
06.09.2016

DOBRE VIJESTI IZ OZONA – OZONSKA RUPA SE SMANJUJE

Zahvaljujući Montrealskom protokolu i gotovo potpunom prestanku korištenja freona (CFC), ozonska rupa iznad Antarktike se smanjuje.

Rupa se smanjila za otprilike 4.5 kilometara od mjerenja 2000. godine, a znanstvenici pretpostavljaju da će biti u potpunosti zatvorena do sredine ovog stoljeća. Stanje će ovisiti i o vulkanskim aktivnostima i ostalim mogućim preprekama, ali i ponašanju svakog pojedinca.

Znanstvenici smatraju kako je do smanjenja ozonske rupe došlo i zbog promjene ponašanja ljudi spram planeta Zemlje. Već odricanje vožnje automobilom i češće šetnje mogu pomoći daljnjem oporavku.

Ozonske rupe su inače područja izrazito prorijeđena stratosferskog ozona. Pojavljuju se od kraja 1970-ih iznad polarnoga predjela južne polutke, a sredinom 1980-ih i iznad polarnih predjela sjeverne polutke (Kanada, sjever Europe i Azije). Kroz ozonske rupe do Zemljine površine prodire dio ultraljubičastoga zračenja što bi inače zaustavio ozonski sloj.